Prilagodba klimatskim promjenama



Međunarodna politika za prilagodbu klimatskim promjenama


Pariški sporazum (eng. Paris Agreement) ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena i ubrzati aktivnosti i ulaganje u održivu niskougljičnu budućnost. Želi se ograničiti porast globalne prosječne temperature na „znatno manje“ od 2 °C odnosno do 1.5 °C u odnosu na predindustrijsku razdoblje. Definiran je i globalni cilj za prilagodbu klimatskim promjenama: jačanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene radi doprinosa održivom razvoju i osiguravanja primjerenih mjera prilagodbe u kontekstu temperaturnog cilja” (članak 7).

U tijeku su pregovori o definiranju načina provedbe i praćenja Pariškog sporazuma, koji se odvijaju na Sastancima stranaka Pariškog sporazuma (CMA) u sklopu sastanaka UN-ove Konvencije o promjeni klime (UNFCCC). Prvo globalno izvješće (global stocktake) treba biti objavljeno 2023..

Hrvatska kao stranka Pariškog sporazuma sudjeluje u ovim pregovorima. Također kao stranka UNFCCC-a podnosi periodična izvješća u kojima među ostalim izvješćuje i o prilagodbi klimatskim promjenama.  Zadnje Sedmo nacionalno izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime je dostavljeno Tajništvu Konvencije 1. listopada 2018. i objavljeno na internetskoj stranici Konvencije.
 
Međuvladin panel o klimatskim promjenama

(eng. The Intergovernmental Panel on Climate Change) je tijelo Ujedinjenih naroda, osnovano 1988. koje, na temelju znanstvenih istraživanja o klimatskim promjenama, kreira vlastite izvještaje. Izvještaji služe tome da donositelji odluka izradu prijedloga politika temelje na znanstvenim saznanjima o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i potencijalnim budućim rizicima. IPCC predlaže i mogućnosti prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. Postoje različite vrste izvještaja, ali svi izvještaji prolaze kroz rigorozan postupak analize, odabira i pregleda kako bi se osigurala najviša kvaliteta. Izvještaji IPCC-a doprinose međunarodnim pregovorima o klimatskim promjenama, a IPCC ne provodi vlastita istraživanja.

Program za održivi razvoj UN-a 2030 postavlja 17 globalnih Ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainble Development Goals – SDGs) na kojima cijeli svijet treba usmjeriti svoje djelovanje. Među njima je Cilj 13 koji glasi: Poduzimanje hitnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja   
 

Politika Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama
 

Ministarstvo sudjeluje u radu raznih tijela Europske komisije i Vijeća Europske unije na daljnjem razvoju politike prilagodbe klimatskim promjenama na razini EU-a. Ne postoje posebni propisi EU-a (direktive, uredbe) vezani za prilagodbu klimatskim promjenama, već se koncept prilagodbe integrira u razne druge politike kao i u proračun EU-a te se izrađuju razne smjernice.

Europska komisija usvojila je novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 24. veljače 2021.. Nova strategija utvrđuje kako se Europska unija može prilagoditi neizbježnim utjecajima klimatskih promjena i postati otporna na nadolazeće promjene do 2050.. Utjecaj klimatskih promjena toliko je raširen da naš odgovor na njih mora biti sustavan. Stoga će Europska komisija aspekte otpornosti na klimatske promjene aktivno uključivati u sva relevantna područja politike koja se odnose i na javni i na privatni sektor. Uključivanje će se proširiti i izvan sektora obuhvaćenih Strategijom EU-a za prilagodbu iz 2013., kojom je bila obuhvaćena poljoprivreda, infrastruktura i osiguranje.
 
  1. učiniti prilagodbu pametnijom kroz poticanje djelovanja temeljenog na pouzdanim podacima i alatima za procjenu rizika dostupnima svima;
  2. učiniti prilagodbu sustavnijom, jer klimatske promjene imaju utjecaj na sve sektore;
  3. učiniti prilagodbu bržom, jer već sada osjećamo posljedice klimatskih promjena; te
  4. pojačati djelovanje na međunarodnoj razini, jer je prilagodba međusektorski element vanjskog djelovanja EU-a i država članica koji obuhvaća međunarodnu suradnju, migracije, trgovinu, poljoprivredu i sigurnost.

Europska komisija podupirat će daljnju doradu i, najvažnije od svega, provedbu strategija i planova prilagodbe na svim razinama upravljanja. U tom sustavnom pristupu postoje tri međusektorska prioriteta:
 
  • uključivanje prilagodbe u makro-fiskalnu politiku,
  • provedba prilagodbe uz rješenja temeljena na prirodi (engl. Nature-based Solutions - NbS) i
  • provedba mjera prilagodbe na lokalnoj razini.
     
Platforma Climate-ADAPT je referentni alat EU-a i izvor znanja o prilagodbi klimatskim promjenama koji se postupno širi. Na njoj možete pronaći sve o tome što države članice Europske unije rade po pitanju prilagodbe, ali i pretražiti sveobuhvatnu bazu informacija o ovoj tematici te pristupiti podacima programa Copernicus.

Republika Hrvatska ima obvezu izraditi periodičko izviješće Europskoj komisiji o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama koje poduzima na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Izvješćivanje prema Europskoj komisiji je propisano UREDBOM (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime [...]. Uredba u čl. 19 propisuje obvezu da države članice izvješćuju Komisiju o svojim nacionalnim planovima i strategijama prilagodbe klimatskim promjenama u kojima su opisana njihova provedena i planirana djelovanja za olakšavanje prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući sljedeće informacije iz priloga VIII.:
 
  • glavni ciljevi prilagodbe i institucionalni okvir za prilagodbu
  • projekcije klimatskih promjena, uključujući vremenske ekstreme, utjecaje klimatskih promjena, ocjenu ranjivosti na klimatske promjene i rizika klimatskih promjena te ključne klimatske nepogode
  • sposobnost prilagodbe
  • planovi i strategije prilagodbe
  • okvir praćenja i evaluacije
  • napredak ostvaren u provedbi, uključujući dobre prakse i promjene u upravljanju.
 

Nacionalna politika za prilagodbu klimatskim promjenama


Zakonodavni i strateški okvir - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao koordinator politike klimatskih promjena intenzivno radi na promicanju politike prilagodbe klimatskim promjenama. Temeljem Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (Narodne novine, broj 127/19) izrađena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu ("Narodne novine, broj 46/20), koju je Hrvatski sabor usvojio 7. travnja 2020..

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u wordu.

Strategija je prvi strateški dokument koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070., moguće utjecaje i procjene ranjivosti. Cilj Strategije je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost okoliša, gospodarstva i društva uzrokovana klimatskim promjenama. Uz to, cilj je potaknuti, odnosno usmjeriti znanstvena istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost utjecaja klimatskih promjena i smanjio stupanj neizvjesnosti vezan uz učinke klimatskih promjena.

Projekcije klime u Hrvatskoj uzimaju u obzir sljedeće klimatske parametre: oborine, snježni pokrov, površinsko otjecanje, temperaturu zraka (porast 1,5 – 2,2 °C  za sve sezone, cijela Hrvatska – naročito kontinent), ekstremne vremenske uvjete, vjetar, evapotranspiracija, vlažnost zraka, vlažnost tla, sunčano zračenje i srednju razinu mora.

U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promjene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; bioraznolikost; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Za njih su navedene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje su raspodijeljene u pet skupina i za koje su istaknute procjene potrebnih iznosa i izvora financiranja prema sektorima.

Strategija prilagodbe provodit će se akcijskim planovima koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti, a donosit će se svakih pet godina. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja.

Uz pomoć Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama će se definirati sustav praćenja provedbe mjera i aktivnosti i praćenja njihovog učinka i djelotvornosti će se prikazivati učinkovitost provedbe Strategije prilagodbe.

Osvješćivanje javnosti - jako je važno komunicirati rizike od klimatskih promjena i mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama te treba unaprijediti kompetencije stručnjaka iz raznih područja, školske djece i studenata, opće javnost a naročito donositelje odluka u javnom i privatnom sektoru. U tu svrhu Ministarstvo vodi specijaliziranu mrežnu stranicu na kojoj se mogu naći različiti sadržaji vezani za prilagodbu klimatskim promjenama https://prilagodba-klimi.hr/.

Ulaganje u istraživanje i razvoj - Ministarstvo kroz svoj rad podupire primijenjena znanstvena istraživanja na temu prilagodbe klimatskim promjenama. Tako je financiralo znanstvene projekte kroz „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine“ u iznosu od 17 mil. HRK. Isto tako ministarstvo je pokrenulo javni poziv „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ u iznosu od 75 mil. HRK.

Integriranje koncepta prilagodbe klimatskim promjenama – korisne su neformalne Smjernice za voditelje projekata (Europska komisija, 2009.) čija je svrha pomoći u upravljanju dodatnim rizicima vezanim za klimatske promjene te upotpuniti sastavni dio procjena koje se primjenjuju u fazi razvoja projekata. Osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Primjena ovih Smjernica također omogućuje nositeljima razvoja projekata da investitorima dokažu da su prilikom razvoja projekata vodili računa o otpornosti na klimatske promjene.

 
Smjernice za uključivanje bioraznolikosti i klimatskih promjena u SPUO i PUO: