Liberalizacija tržišta usluga

Liberalizacija tržišta usluga je regulatorna reforma koja se međuresorno provodi kroz Nacionalni program reformi 2020. gdje je cilj primjenom PMR metodologije nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga, kroz smanjenje ukupne razine reguliranosti profesija i poticati sprječavanje uvođenja novih regulacija tržišta, usluga i profesija, kako bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, (samo)zapošljavanja novih poduzetnika i konkurentnije cijene usluga.

Kao pokazatelj rezultata uzima se 250 provedenih mjera u preko 50 djelatnosti i profesija do kraja I. kvartala 2021. Ova se reforma nastavlja kroz akcijske planove Vlade RH. Pritom je provedeno 12 od 20 mjera iz prvog Akcijskog plana, a preostalih 8 mjera u provedbi je tijekom 2021. Također, u travnju 2021. usvojen je drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga (dokumenti 55 - 10) koji donosi dodatnih 18 mjera, od kojih je 16 predviđeno za provedbu tijekom 2021. odnosno 2022., a 2 mjere tijekom 2023. 

Liberalizacija tržišta usluga provodi se kao nastavak reforme reguliranih profesija i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. gdje je cilj do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 dodatnih regulatornih zahtjeva privatnom sektoru u području profesionalnih usluga i digitalizirati najmanje 10 dozvola za pristup profesionalnim uslugama odnosno za priznavanje stručnih kvalifikacija, uz dostupnost informacija putem već uspostavljene Jedinstvene kontaktne točke za usluge (psc.hr). Time će ukupan (kumulativni) broj provedenih mjera liberalizacije tržišta usluga do kraja 2024. godine biti veći od 330. Kako bi ostvarila navedeni cilj, Vlada će provoditi mjere iz dva već usvojena Akcijska plana za liberalizaciju tržišta usluge, te u 2022. pripremiti i treći Akcijski plan za navedeno područje.

Kako bi se provodilo mjerenje međunarodno usporedivih rezultata, primjenjuje se OECD-ova metodologija PMR 2018 (u usporedbi s PMR 2013) prema kojoj je ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva odnosno tržišta usluga snižena s najviše razine EU-a na prosječnu razinu EU-a i OECD-a. Navedeni rezultat uključuje sniženu razinu reguliranosti pristupa tržištu (pokretanje poslovanja, uslužni i mrežni sektori, javna nabava, trgovina i ulaganja, sektor trgovine, taksi usluge i glavne tržišne profesije (računovođe, agenti za nekretnine, arhitekti i inženjeri). U navedenim područjima hrvatsko tržište usluga nalazi se među deset najniže reguliranih na unutarnjem tržištu. Metodologija se koristi analiziraju pojedine vrste regulacija kako bi se razlikovao opravdani minimum zaštite potrošača i kvalitete odnosno prekomjerne regulacije koja bi izravno utjecala na konkurentnost tržišta. Također, uzimaju se u obzir i specifičnosti pojedinih profesija te usporedni rezultati država članica Srednje i Istočne Europe (sa sličnim regulatornim okvirom), odnosno prosjek EU-a. S druge strane, reguliranost sektora državne imovine, vode i primarnog zdravstvenog osiguranja (izvan opsega ove reforme), ljekarni i pravnih usluga iznad je prosjeka EU-a.
 
Institucionalni tržišni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA) kroz Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.). Navedeni okvir konkretnije uređuje Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama. Liberalizacija tržišta usluga provodi se i shodno specifičnim reformskim preporukama u okviru Europskog semestra.

U suradnji s Europskom komisijom i s više država članica potiče se u što većoj mjeri slobodno tržište usluga i roba odnosno uklanjanje prepreka poslovanju na europskom tržištu, što je važno i za hrvatske izvoznike. 
 
Centar unutarnjeg tržišta EU-a pruža podršku lakšem pristupu europskom tržištu objedinjavajući niz alata koje koriste sve EU/EGP države - sve na jednom mjestu. Pritom se koriste 3 alata za administrativnu podršku lakšem pokretanju poslovanja i pristupu tržištu usluga:

Jedinstvena kontaktna točka za usluge na jednom mjestu pruža niz informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga (registracija poslovnog nastanasloboda pružanja usluga, uvjeti za obavljanje djelatnosti i dr). Dostupan je i ulaz na EUGO mrežu koja izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama. Međuresorno se nastavlja provoditi dodatno pojednostavljenje i digitalizacija procedura ishođenja odobrenja za pojedine uslužne djelatnosti. Jedinstvena kontaktna točka za usluge (kao i Kontaktna točka za proizvode) predstavlja uslugu podrške korisnicima kroz Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway). To je europski projekt koji su sve države članice u suradnji s Europskom komisijom razvile putem portala Vaša Europa, gdje se nalaze poveznice na niz regulatornih i administrativnih informacija za poduzetnike i građane. Pritom se poduzetnicima i građanima omogućuju jednostavno pretraživanje informacija putem poveznica, online prijava tržišnih prepreka i mogu se dati korisničke povratne informacije.
 
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) je zajednički europski elektronički sustav koji služi za prekogranično obavješćivanje o (ne)opravdanosti regulatornih zahtjeva za tržište usluga, kako bi se uklonila neopravdana ograničenja slobode pružanja na hrvatskom odnosno europskom tržištu. Također, IMI služi nadležnim tijelima za brze prekogranične administrativne provjere podataka vezane uz različita područja relevantna za unutarnje tržište (stručne kvalifikacije, pružanje usluga, izaslani radnici i dr.). Time se izbjegava prekomjerna birokracija i postojanje odvojenih IT sustava za pojedina područja.