Liberalizacija tržišta usluga

Liberalizacija tržišta usluga segment je regulatorne reforme koju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Cilj je ove reforme olakšati pristup tržištu usluga te potaknuti produktivnost i konkurentnost.

Cilj 

Kao ključan pokazatelj rezultata uzima se preko 270 provedenih mjera u 50-ak djelatnosti i profesija do kraja svibnja 2023. Od 2019. godine mjere u ovom području provode se kroz akcijske planove za liberalizaciju tržišta usluga. 

Time je ostvarena ciljana vrijednost kao pokazatelj rezultata u okviru Nacionalnog programa reformi 2020. Ujedno se ostvaruje očekivana dinamika provedbe dodatnih mjera kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026Nacionalni program reformi 2022 i Nacionalni program reformi 2023 na način da ih ukupno bude barem 300 do kraja 2024.

Osnova

Cilj je primjenom PMR metodologije nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga, kroz smanjenje ukupne razine reguliranosti profesija i poticati sprječavanje uvođenja novih regulacija tržišta, usluga i profesija, kako bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, (samo)zapošljavanja novih poduzetnika i konkurentnije cijene usluga. Nacionalni program reformi 2020. 

Liberalizacija tržišta usluga također se provodi kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. U pogledu očekivanih gospodarskih učinaka, reforma će otvoriti veće prilike za neto povećanja broja pružatelja usluga, inovativnosti i produktivnosti te većih prilika za pojedince i poduzeća kao potrošače profesionalnih usluga u smislu mogućeg sniženja cijena i većeg odabira. Stoga je sukladno NPOO-u specifični cilj do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje dodatnih 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. - Nacionalni program reformi 2022.

Cilj je ove reforme dati doprinos jačanju konkurentnosti i produktivnosti hrvatskoga gospodarstva na način da će se do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Finalni korisnici ove reforme su potencijalno novi i postojeći poduzetnici iz privatnog sektora profesionalnih usluga te pojedinci i poduzeća koji su potrošači profesionalnih usluga. Cilj je olakšati pristup tržištu usluga i poticanjem slobode pružanja usluga odnosno konkurencije ostvariti dobrobiti za poduzetnike i potrošače. - Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (prilog)

Rezultati

Prema OECD-ovim podacima iz petogodišnjeg izvješća Product Market Regulation (PMR 2018 u odnosu na PMR 2013), ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva i tržišta usluga snižena je s najviše na prosječnu razinu EU-a i OECD-a. U međuvremenu je navedena reguliranost snižena ispod tog prosjeka (prema OECD-ovoj simulaciji olakšanja pokretanja poslovanja putem sustava START). Navedeni rezultat uključuje glavne tržišne profesije kao što su računovođe, arhitekti, inženjeri, agenti za nekretnine i taksisti, sektore cestovnog prometa, energetike, telekomunikacija i trgovine, te područja javne nabave, stranih ulaganja i pokretanja poslovanja. 

Okvir

Institucionalni tržišni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA) kroz Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.). Navedeni okvir konkretnije uređuje Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama. Liberalizacija tržišta usluga provodi se na razini Europske unije i shodno specifičnim reformskim preporukama u okviru Europskog semestra te u okviru nove skupine SMET pri Europskoj uniji koja potiče i uklanjanje prekograničnih prepreka slobodi pružanja usluga na jedinstvenom tržištu.

U suradnji s Europskom komisijom i s više država članica potiče se u što većoj mjeri slobodno tržište usluga i roba odnosno uklanjanje prepreka poslovanju na europskom tržištu, što je važno i za hrvatske izvoznike. 

Alati

Centar unutarnjeg tržišta EU-a pruža podršku lakšem pristupu europskom tržištu objedinjavajući niz alata koje koriste sve EU/EGP države - sve na jednom mjestu. Pritom se koriste 2 alata za administrativnu podršku lakšem pokretanju poslovanja i pristupu tržištu usluga:

Jedinstvena kontaktna točka za usluge pruža niz informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga (registracija poslovnog nastanasloboda pružanja usluga, uvjeti za obavljanje djelatnosti i dr). Dostupan je i ulaz na EUGO mrežu koja izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama. Međuresorno se nastavlja provoditi dodatno pojednostavljenje i digitalizacija procedura ishođenja odobrenja za pojedine uslužne djelatnosti. Jedinstvena kontaktna točka za usluge (kao i Kontaktna točka za proizvode) predstavlja uslugu podrške korisnicima kroz Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway). To je europski projekt koji su sve države članice u suradnji s Europskom komisijom razvile putem portala Vaša Europa, gdje se nalaze poveznice na niz regulatornih i administrativnih informacija za poduzetnike i građane. Pritom se poduzetnicima i građanima omogućuju jednostavno pretraživanje informacija putem poveznica, online prijava tržišnih prepreka i mogu se dati korisničke povratne informacije.
 
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) je zajednički europski elektronički sustav koji služi za prekogranično obavješćivanje o (ne)opravdanosti regulatornih zahtjeva za tržište usluga, kako bi se sprječavala neopravdana ograničenja slobode pružanja na hrvatskom odnosno europskom tržištu. Također, IMI služi nadležnim tijelima za brze prekogranične administrativne provjere podataka vezane uz različita područja relevantna za unutarnje tržište. Time se izbjegava prekomjerna birokracija.




SERVICES MARKET LIBERALIZATION IN CROATIA

Services market liberalization is a part of the regulatory reform led by the Ministry of Economy and Sustainable Development. The main objective of this reform is to facilitate services market entry and to boost productivity and competitiveness.
 
Objective

270 deregulation measures which were implemented in approximately 50 activities and professions by the end of May 2023 serve as key result indicator. This reform continues through action plans for services market liberalization.

Basis

According to the National Reform Programme 2020. the objective is “to continue to boost competition on the services market through reducing the level of regulation of professions, and to encourage prevention of introducing new regulation of the market, services and professions in order to create a space for increasing productivity and innovation of the economy, (self)employment of new entrepreneurs and more competitive prices of services", by applying OECD’s PMR methodology.

Services market liberalization is implemented also in order to additionally open the institutional framework to potentially new as well as to the existing entrepreneurs from the private sector of professional services. With a view to the expected economic effects, the reform will create favorable opportunity for the net increase in the number of service providers, innovation and productivity, and it will also enable better opportunities for individuals and companies as users of professional services, in terms of possible price reduction and greater choice. - National Reform Programme 2022

According to the National Recovery and Resilience Plan 2021–2026, (RRF) and by continuation of reforms in regulated professions. Here, the objective of this reform is to boost the competitiveness and productivity of the Croatian economy in a way that by the end of 2024 at least 50 regulatory requirements for the private sector of professional services will be simplified or removed. End-users of this reform are potential new entrepreneurs and the existing ones from the private sector of professional services and individuals and companies that use professional services. The objective is to facilitate services market entry and to enhance freedom to provide services or competition, and to achieve benefits for entrepreneurs and consumers.

Results

In order to carry out the measurement of internationally comparable results, OECD’s PMR 2018 methodology (in comparison with PMR 2013) is applied with support of the European Commission, and according to that methodology the level of regulation of the Croatian economy, i.e. the services market has been reduced from the highest level of the EU to the average level of the EU and OECD. The mentioned result involves a reduced level of regulation in terms of the market access (starting business, service and network sectors, public procurement, foreign retail and investments, taxi services and the main market professions (accountants, real estate agents, architects and engineers)). In the mentioned fields, Croatian services market is among ten with the lowest level of regulation on the internal market.

Framework
 
Institutional market framework which regulates the right of establishment and freedom to provide services is shared by all countries of the European Economic Area (EU+EFTA) by means of the Treaty on the Functioning of the European Union (Articles 49-61). The mentioned framework is more specifically regulated by the Services Directive which is transposed to the national legislation by the Services Act. Services market liberalization is carried out in accordance with specific reform recommendations and in cooperation with competent authorities.

Free market for goods and services, i.e. removing barriers to business in the European market, should be promoted as much as possible in cooperation with the European Commission and more Member States, which is important for the Croatian exporters as well. 

Tools
 
EU Internal Market Centre provides support for the easier access to the European market by integrating several tools used by EU/EEA countries – all in one place. There are 2 tools used for the administrative support for easier start of a business and easier access to the services market:

Point of Single Contact for services provides a range of information on starting a business in the Croatian services market (starting business, freedom to provide services, sectoral requirements and so on). The access to EUGO network is available and it provides exporters with answers on how to do a business in the European Union and especially in a specific Member State. Additional simplification and digitalization of procedures for obtaining licenses in specific service sectors are continuously carried out across sectors. Point of Single Contact for services (as well as Product Contact Point) represents a user support service via Single Digital Gateway. This is a European project developed by all Member States in cooperation with the European Commission via Your Europe platform with links to a range of regulatory and administrative information for citizens and entrepreneurs. In this way, a simple search of information is available to entrepreneurs and citizens via links, along with online notification of market barriers and with option of user feedback.
 
Internal Market Information System (IMI) is a joint European electronic system which serves for cross-border notification on (un)justified regulatory requirements for the services market in order to prevent unjustified barriers to freedom to provide services in Croatian or European market. Furthermore, IMI also serves to competent authorities for fast cross-border administrative verification of data related to different areas relevant for the internal market. In this manner, red tape is avoided.