Liberalizacija tržišta usluga

Cilj ovog segmenta regulatorne reforme gospodarstva je primjenom OECD-ove PMR metodologije „nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga, kroz smanjenje ukupne razine reguliranosti profesija i poticati sprječavanje uvođenja novih regulacija tržišta, usluga i profesija, kako bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, (samo)zapošljavanja novih poduzetnika i konkurentnije cijene usluga." Nacionalni program reformi 2020.
 
Provedeno je 250 mjera deregulacije u preko 50 djelatnosti i profesija do kraja 2020. godine. Također, u provedbi su i dodatne mjere (vidjeti pod: dokumenti 187.-22.). Također, Prema OECD-ovoj metodologiji PMR 2018, ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva snižena je s najviše EU razine (PMR 2013) na prosječnu EU i OECD razinu. Navedeni rezultat uključuje razinu reguliranosti pristupa tržištu (pokretanje poslovanja, uslužne i mrežne sektore, javnu nabavu, trgovinu i ulaganja, sektor trgovine, taksi usluge i glavne tržišne profesije (računovođe, agenti za nekretnine, arhitekti i inženjeri).
 
Institucionalni tržišni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA) kroz Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.) te Direktivu o uslugama (prenijeta kroz Zakon o uslugama).
 
Centar unutarnjeg tržišta EU-a pruža podršku lakšem pristupu europskom tržištu objedinjavajući niz alata koje koriste sve EU/EGP države - sve na jednom mjestu. Pritom se 2 alata koriste za izravnu administrativnu podršku lakšem pokretanju poslovanja i pristupu tržištu usluga – PSC.HR i IMI sustav.

1. Jedinstvena kontaktna točka za usluge 
Na jednom mjestu pruža se preko 200 setova informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga (registracija poslovnog nastanasloboda prekograničnog pružanja usluga, uvjeti za pristup uslužnim djelatnostima i dr. Dostupan je i ulaz na EUGO mrežu koja izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama. Uspostavljen je jedinstveni kontakt e-poštom, a odgovori se dobivaju u 5 radnih dana, bez lutanja među institucijama. Tijekom 2021. međuresorno se nastavlja provoditi dodatno pojednostavljenje i digitalizacija procedura ishođenja odobrenja za niz uslužnih djelatnosti.
 
Jedinstvena kontaktna točka za usluge predstavlja jednu od usluga podrške korisnicima kroz Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway). To je europski projekt koji su sve države članice u suradnji s Europskom komisijom razvile putem portala Vaša Europa, gdje su poveznice na niz regulatornih i administrativnih informacija za poduzetnike i građane. Pritom se poduzetnicima i građanima omogućuju jednostavno pretraživanje informacija putem poveznica, online prijava tržišnih prepreka i mogu se dati korisničke povratne informacije.
 
2. Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)
IMI služi za prekogranično obavješćivanje o regulatornim zahtjeva za tržište usluga, kako bi se ispitivala njihova opravdanost, odnosno kako bi se uklonili regulatorni zahtjevi koji neopravdano ograničavaju slobodu pružanja usluga na hrvatskom odnosno europskom tržištu. Također, IMI ubrzava prekogranične administrativne provjere podataka.