- Objavljeno: 13.10.2023.
Na Brijunima održana Završna konferencija „Hrvatska ispod valova“
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović obratio se uzvanicima te svim uključenima u Projekt zahvalio na doprinosu koji je neophodan za prikupljanje ključnih podataka za pametno i održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje te održivo ribarstvo i turizam.
„ Ovo je preduvjet za sustavan pristup održivog korištenja i očuvanja Jadrana, te provedbu optimalnih mjera očuvanja u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Tu nećemo stati, nego ćemo nastaviti s ovim projektom da istražimo i imamo kartu morskih staništa za cijeli Jadran pod hrvatskom jurisdikcijom“, naglasio je ministar Filipović.
Govoreći o odnosu politike prema našem životnom prostoru, ekosustavu i okolišu, ministar Filipović istaknuo je kako je i predsjednik Vlade Andrej Plenković na klimatskom COP-u 26 u Glasgowu istaknuo naš plan smanjenja emisija ugljika iz morskog dna, poboljšanje stanja očuvanosti i zdravlja ekosustava zaštitom 30% Jadrana pod hrvatskom nacionalnom jurisdikcijom do 2030. godine.
„U prethodnom i tekućem programskom razdoblju osigurali smo stotine milijuna eura upravo za investicije u očuvanje i obnovu ekosustava te povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti što govori o našoj posvećenosti da očuvamo prirodu Lijepe Naše, ali i da sustavno upravljamo našim životnim prostorom u cjelini – kako ispod valova Jadrana, tako i na kopnu i u zraku“, zaključio je ministar Filipović.
Tema Završne konferencije, koja je okupila niz stručnjaka, bila je zabrinjavajuća brzina gubitka bioraznolikosti i propadanje ekosustava Jadranskog mora, a kao okosnica Konferencije održana je prezentacija projekta „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“, kao i prezentacija same karte.
Oštećeni ekosustavi manje su otporni na poremećaje, nepogode i bolesti. Zdravi ekosustavi nas štite od nenadanih katastrofa, a kad ih promišljeno koristimo, često nude najbolja rješenja za izvanredne situacije i dugoročno osiguravaju dostupnost prirodnih resursa o kojima direktno ili indirektno ovisimo.
Obnova ekosustava je troškovno učinkovita – svaki euro potrošen na obnovu prirode donosi najmanje osam puta veću vrijednost povrata.
U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. proveden je projekt ''Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom''. Projektom je u razdoblju od 2018. – 2023. izrađena je cjelovita karta za 51 % površine obalnih i pridnenih morskih staništa u hrvatskom teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu. Ugovorena vrijednost projekta je 11,9 milijuna eura, a realizacija će premašiti 98 %.
Iako je 2004. godine izrađena karta morskih staništa ona je bila izrađena modeliranjem s vrlo malo terenskih podataka u mjerilu 1:100.000. Nova karta izrađena je u mjerilima od 1:5.000 do 1:50.000 u obalnom moru, a u isključivom gospodarskom pojasu u mjerilu od 1:25.000 do 1:50.000. U terenski rad utrošeno je preko 48.000 radnih sati. Ova nova karta predstavlja prvi pravi pregled što i gdje imamo ispod valova u hrvatskom djelu Jadrana.
Poboljšanje znanja o stanju bioraznolikosti mora kao temelj za integralno morsko prostorno planiranje, učinkovito očuvanje i održivo korištenje morskih resursa i provedbu okolišnih politika.
Nova karta morskih staništa jedan je od preduvjeta za sustavan, bottom up pristup održivog korištenja i očuvanja Jadrana, kao i provedbu optimalnih mjera očuvanja u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
Kartiranje mora proveo je hrvatski konzorcij zbog čega ovaj projekt ima dodanu vrijednost i za hrvatsku znanost i znanstvenike uključene u njegovu provedbu. Temeljem podataka prikupljenih kroz ovaj projekt u narednom razdoblju očekuje se objava većeg broja znanstvenih radova.
U okviru Završne konferencije održana je i panel rasprava „O Jadranu za prirodu i ljude“ na kojoj su sudjelovali dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj, dr. sc. Izidora Marković Vukadin ispred Instituta za turizam, dr. sc. Igor Stanković ispred Instituta za vode te dr. sc. Nedo Vrgoč ispred Instituta za oceanografiju i ribarstvo.