Državni tajnik Mario Šiljeg u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Vijeća EU za okoliš

Slika /NASLOVNE FOTOGRAFIJE I KORIŠTENI LOGOTIPOVI/content/5857ecc1c9d9c.JPG

Na današnjem sastanku Vijeća Europske unije za okoliš u Bruxellesu sudjelovao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg. Vijeće je raspravljalo o izvješću o napretku na prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika.

Riječ je o Direktivi koja regulira trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS) u EU. Europsko vijeće dogovorilo je u listopadu 2014. okvir za 2030. koji uključuje obvezujuća smanjenja emisija za barem 40 % do 2030. u usporedbi s 1990. te odgovarajući cilj smanjenja emisija u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama, o čemu se trenutno raspravlja. Sustav trgovanja emisijskim jedinicama predstavlja važan instrument smanjenja emisija stakleničkih plinova i ostvarenja navedenih vrlo ambicioznih ciljeva, a s obzirom na velik broj jedinica na tržištu, bilo je potrebno sustav unaprijediti što se želi postići ovim prijedlogom Direktive.

„Hrvatska je počela trgovati emisijskim jedinicama stakleničkih plinova prije dvije godine te je uprihodila znatna sredstva koja su se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uložila u projekte energetske učinkovitosti. Cilj tih projekata je smanjiti emisije CO2 te povećati razinu zaštite okoliša i kvalitete života građana. I u nadolazećem razdoblju očekuju se prihodi od trgovanja emisijskim jedinicama te podržavamo poboljšanje sustava trgovine o čemu razgovaramo s našim europskim partnerima“ – izjavio je državni tajnik Šiljeg.

Kao dio okvira za 2030., a kako bi se pomoglo europskim postrojenjima da zadrže konkurentnost, Europsko vijeće odlučilo je stvoriti tri mehanizma financiranja smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prvi je Inovacijski fond za potporu visoko inovativnim, pionirskim projektima za smanjenje emisija stakleničkih plinova u europskoj industriji i energetici. Drugi je Modernizacijski fond kojim će se podupirati poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizacija energetskih sustava u državama članicama s niskim dohocima. I na kraju, kao treći mehanizam financiranja, ostavlja se postojeća mogućnost da države članice s niskim dohocima besplatno dodijele emisijske jedinice svojim energetskim sektorima.

Na Vijeću se raspravljalo i o izmjeni šest direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Hrvatska podržava inicijativu Europske komisije u pogledu omogućavanja da se vrijedne sirovine iz otpada učinkovitije ponovo upotrjebljavaju, recikliraju i ponovo uključuju u gospodarstvo, te da se još više približimo kružnom gospodarstvu u kojem leže prilike za gospodarski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta.



Stranica