- Objavljeno: 15.09.2023.
16. rujna - Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja
Više od 35 godina nacije svijeta nastoje zaustaviti uništavanje ozonskog sloja, u korist milijuna ljudi. Međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, 1987. godine u Montrealu, usvojen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Ove godine 16. rujna obilježava se 36. godišnjica Montrealskog protokola, najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša koji danas broji 198 zemalja članica.
Govorimo o vladama, znanstvenicima, privatnom sektoru i pojedincima koji zajednički rade na zaštiti života na Zemlji od štetnih sunčevih ultraljubičastih zraka. Montrealski protokol je najuspješniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja te je prekretnica u globalnoj suradnji. Primjer je učinkovite i uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih država i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva. Primjer je kako sve države u svijetu zajedničkim naporima mogu za okoliš i ljude napraviti velike stvari. U najboljem mogućem trenutku nas podsjeća da svrha globalnih sporazuma i ugovora nije politika već ostvarivanje istinski pozitivnih promjena za ljude diljem svijeta.
Ovogodišnja tema „Izgradimo svijet gdje svi mogu prosperirati“ govori kako samo zajedničkim snagama svih pojedinaca i država članica Montrealskog protokola možemo zaštiti ozonski sloj a time ljude i naš planet. Montrealski protokol pokazuje snagu multilateralizma. On daje nadu da zajedno možemo pobijediti najgore od klimatskih promjena i izgraditi održiv i otporan svijet.
Ograničavanje rasta globalne temperature na 1.5 stupnjeva je još uvijek moguće ako odmah i drastično ubrzamo klimatske aktivnosti. Žurno moramo nastaviti s aktivnostima čiji je cilj oporavak ozonskog sloja i smanjenje klimatskih promjena. Međutim, kako se radi o postojanim tvarima koje ga uništavaju, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo pada te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja oko 2050. godine.
Prema procjenama UN-a, u 35 godina provođenja Protokola smanjena je potrošnja 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Provedba mjera Montrealskog protokola spriječila je milijune slučajeva raka kože i desetke milijuna slučajeva očne mrene. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće, nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Njegovom provedbom je ujedno postignuto smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime.
U Kigaliju, Ruanda je 15. listopada 2016. usvojen globalni sporazum o smanjenju upotrebe stakleničkih plinova HFC-a koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima, što je velika prekretnica u borbi protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. HFC-i se koriste kao zamjenske tvari za tvari koje oštećuju ozonski sloj i ukidanjem ovih tvari znatno se povećala proizvodnja i potrošnja HFC-a.
Što ovo znači za čovječanstvo? Nastavkom zaštite ozonskog sloja, on kontinuirano štiti nas život na zemlji. To ujedno znači i hladniji planet jer je sve više država potpisalo Kigali amandman. Montrealski protokol i Kigali amandman pomažu svijetu da se prilagode klimatskim promjenama i koriste energetski efikasnije rashladne tehnologije.
Usvajanjem Kigalijske izmjene Montrealskog protokola HFC-i, najbrže rastući staklenički plinovi, su stavljeni pod nadzor Montrealskog Protokola, najuspješnijeg sporazuma o zaštiti okoliša. Smanjenje potrošnje HFC koji su staklenički plinovi s velikim potencijalom globalnog zatopljenja će značajno pridonijeti smanjenju klimatskih promjena i globalnom zatopljenju. Sabor RH je usvojio Kigalijsku izmjenu, čime se Republika Hrvatska pridružila ostalim državama članicama Montrealskog protokola koje su je već usvojile. Do danas su 152 države potvrdile Kigalijsku izmjenu Montrealskog protokola.
Ova nevjerojatna priča o ozonskom sloju je zapravo priča o predanosti i marljivom radu tisuća pojedinaca koji se brinu za budućnost ovog planeta i njegovih stanovnika. Stoga s pravom vjerujemo da nacije svijeta mogu pružiti jednaku zaštitu našoj klimi i našoj djeci. Republika Hrvatska, zajedno s ostalim članicama Montrealskog protokola, aktivno sudjeluje u osvješćivanju javnosti o značaju ozonskog sloja za život na zemlji i važnosti ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj.
U Hrvatskoj su temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj provedeni brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je neke od njih.
Zamijenjeni su rashladni uređaji koji su koristili tvari koje oštećuju ozonski sloj u mnogim ustanovama i institucijama (muzejima, kazalištima, bolnicama). Ozonu štetne tvari zamijenjene su prirodnim radnim tvarima koje, pored toga što ne oštećuju ozonski sloj, povoljno utječu na klimu.
Rashladni uređaji su zamijenjeni u bolnici KBC Osijek, KBC Split, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Uređaji za gašenje požara su zamijenjeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Tvrtki Poli-MIX iz Šapjana nabavljena je nova oprema za proizvodnju poliuretanskih pjena koja ne koristi tvari koje oštećuju ozonski sloj niti fluorirane stakleničke plinove. Pored navedenoga donirano je 8 demonstracijskih klimatizacijskih uređaja koji ne koriste tvari koje oštećuju ozonski omotač srednjim strukovnim školama u RH. Osnovana je Banka halona koja prikuplja halone izvučene iz protupožarnih uređaja i aparata i zbrinjava ih na okolišno prihvatljiv način.