Sabor potvrdio Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Slika /NASLOVNE FOTOGRAFIJE I KORIŠTENI LOGOTIPOVI/content/58d1337627665.jpg

„Provođenje mjera za ublažavanje i sprječavanje posljedica klimatskih promjena obaveza su svake države i pojedinca. I u Hrvatskoj smo svjedoci suša, poplava, temperaturnih ekstrema. Te prirodne pojave ugroza su za ljudsko zdravlje, imovinu i gospodarstvo, posebice turizam i poljoprivredu. Zato nam je zadaća razvoj Hrvatske u niskougljično društvo otporno na klimatske promjene. Posebno me stoga veseli jedinstvo svih političkih opcija i zastupnika koji su u Saboru jednoglasno stali iza Pariškog sporazuma. Provođenje tog globalnog sporazuma ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, nego će i doprinijeti razvoju gospodarstva i stvaranju novih zelenih radnih mjesta“ – kazao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović nakon što su zastupnici u Hrvatskom Saboru jednoglasno izglasali Zakon o potvrđivanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Pariški sporazum donesen je na 21. konferenciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, održanoj krajem 2015. u Parizu, a cilj mu je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena. Pariškim sporazumom se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C te da se pokuša zadržati na 1,5 °C u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju.

Do sada je 132 od ukupno 197 stranaka Konvencije potvrdilo Pariški sporazum, a Europska unija i njezine države članice su ga potpisale 22. travnja 2016. godine u New Yorku na svečanosti na visokoj razini, a na snagu je stupio u studenom prošle godine.

Temeljem tog sporazuma, Europska unija je u okviru svoje klimatske i energetske politike do 2030. godine predvidjelo smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% u usporedbi s 1990. te postizanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti za najmanje po 27%.

Hrvatska ima niske emisije CO2 po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske promjene. Pravni i institucionalni okvir za primjenu zakonodavstva i klimatsko energetskog paketa EU do 2020. već je uspostavljen i Hrvatska provodi mjere smanjenja stakleničkih plinova. U tijeku je i izrada Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., čije se prihvaćanje očekuje u drugom tromjesečju 2017. Ta će strategija predstavljati sveobuhvatnu ekonomsku, razvojnu i okolišnu strategiju koja će kroz inovacije, transfer naprednih tehnologija te značajne strukturne promjene u svim sektorima omogućiti poticanje rasta industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, gospodarske konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta.

Također se izrađuje i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj do 2040. s pogledom na 2070., a koja se planira donijeti do kraja godine.



Stranica