Predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na međunarodnoj konferenciji Dani dobroga vjetra

  • Slika /UPRAVA ZA ENERGETIKU/panel Zaštita okoliša uz daljnji razvoj vjetroelektrana.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Jučer je u Dubrovniku počela dvodnevna konferencija Dani dobroga vjetra u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske, uz partnersku podršku WindEurope te pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Konferecija je okupila više od 250 sudionika iz Hrvatske i Europe.
 
Direktorica OIEH, Maja Pokrovac, istaknula je u svom uvodnom govoru važnost ove konferencije, kao i ulogu Hrvatske u regiji. “Hrvatska mora raditi mnogo bolje kako bi imala što više projekata iz obnovljivih izvora energije. Europa ne želi administrativne prepreke i naš je posao da ih uklanjamo. Ono što je fokus Europi, fokus je i Hrvatskoj, a to je što više obnovljive energije. Istovremeno, jasno je da bez suradnje ne možemo ostvariti zelenu tranziciju do željenih megavata instalirane snage koji će do 2030., nadam se, biti 5000 MW", rekla je direktorica Pokrovac. 
 
Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je da su Dani dobroga vjetra pravi vjetar u leđa obnovljivim izvorima energije i pozdravio organizaciju ovakvog stručnog skupa. „Energija vjetra je značajna, a s obzirom na svoju povoljnu poziciju, Hrvatska ima ogroman potencijal koji moramo iskoristiti. Država uvodi sistematičan pristup razvoju obnovljivih izvora energije - promijenili smo zakone i u tijeku je izrada podzakonskih akata te ono što je najvažnije – pojednostavljenje procedura. Obnovljiva energija strateški je važna Republici Hrvatskoj, osobito u kontekstu recentnih geopolitičkih zbivanja. Nadam se da ćemo na ovoj konferenciji zajedno doći do odgovora na koji način brže, i ne ugrožavajući okoliš, dostići naše zelene ciljeve“, istaknuo je državni tajnik Milatić te zaključio kako nam, na tome putu, moto mora biti da imamo primjenjive zakone.
 
Europa novim planom REPowerEU traži i od Hrvatske da poveća kapacitete projekata energije vjetra i to novih 1400 MW instaliranih kapaciteta do 2030. Da bismo to ostvarili, moramo skratiti procese izdavanja dozvola za nove OIE projekte.
 
Oni su trenutno dugotrajni i po tome Hrvatska nije izuzetak, poručio je Giles Dickson, direktor WindEurope, krovnog europskog udruženja za energiju vjetra koje je partner konferencije. „Sretan sam i počašćen što je WindEurope partner konferencije u ključnim vremenima za energiju u Europi. Hrvatska može još mnogo i ima potencijal za nove vjetroelektrane i radujem se što ću vam moći pokazati kako to možete ostvariti", rekao je na otvorenju konferencije Giles Dickson. U nastavku konferencije u svojoj prezentaciji govorio je o tome na koji način Hrvatska može doći do željenih megavata novih instalacija poboljšanjem procesa izdavanja dozvola. Napomenuo je kako je Europska komisija, promatrajući situaciju u svakoj pojedinoj zemlji članici, izdvojila točno određena područja koja treba poboljšati.
“Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, a većina europskih država dopušta fleksibilnost, tako da možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina”, naglasio je Dickson. Napomenuo je kako je važno čim prije ukloniti takve prepreke te isto tako brzo ustanoviti "go-to" područja, mjesta za brzi razvoj projekata OIE za koje će se dozvole izdavati u roku od godine dana.
 
„Kada imate dobre i kvalitetne projekte nije problem pronaći način za njihovo financiranje, tako to radi naša banka, Europska banka za obnovu i razvoj. Što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom", rekao je Grzegorz Zielinski, direktor Energy Europe, EBRD, koji je bio jedan od sugovornika na panelu.
 
Ovakve su konferencije važne, osobito jer uspostavljaju ili značajno poboljšavaju dijalog između ključnih dionika – državne vlasti, investitora, županijskih i lokalnih zajednica. Suradnja među njima može odrediti brzinu razvoja projekata.
 
„Znali smo i prije koliko su energija vjetra i sunca važne, no ova energetska kriza nam je pokazala da su i mnogo važniji no što smo mislili. Ovo je prava tema u pravo vrijeme i raduje me što je konferencija baš u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja ni nema drugih izvora energije osim obnovljivih koje ćemo nastaviti i dalje razvijati“,  rekao je u svom obraćanju sudionicima konferencije Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije.
 
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u pozdravnom je govoru rekao kako je izazovno upravljati gradom u vrijeme energetske krize, ali i da je prije krize Dubrovnik krenuo prema zelenoj tradiciji, stoga i ne čudi da je odabran za mjesto održavanja konferencije. „Izuzetno mi je drago što se o ovako važnoj temi razgovara baš u Dubrovniku, gradu koji je po mnogo čemu uvijek bio ispred svog vremena. Dubrovnik je odavno prepoznao važnost ulaganja u obnovljive izvore energije i provodimo brojne projekte. U potpunosti podržavam uklanjanje administrativnih prepreka za razvoj novih projekata, naravno uz apsolutno poštovanje naše povijesne i kulturne baštine", poručio je gradonačelnik Franković.
 
U nastavku konferencije, na panelu „Zaštita okoliša uz daljnji razvoj vjetroelektrana“, sudjelovao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Istaknuo je važnost konferencije i omogućavanje rasprava na kojima o zaštiti okoliša razgovaraju svi dionici uključeni u projekte razvijanja vjetroelektrana.

Stranica