- Objavljeno: 29.06.2021.
Obilježavanje Dana Dunava
Republika Hrvatska bila je jedna od prvih država koja je izrazila podršku ideji zaštite rijeke Dunav potpisavši Konvenciju o suradnji za zaštitu i održivo upravljanje rijekom Dunav, 29. lipnja 1994. godine u Sofiji zajedno s devet drugih zemalja (Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Ukrajina) i Europskom zajednicom te je ratificirala 1996. godine od kada uspješno sudjeluje na njezinoj provedbi u okviru Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (International Commission for the Protection of Danube River- ICPDR) putem svoje delegacije i stručnjaka.
Konvencija je stupila na snagu 22.10.1998. nakon što su je ratificirale sve zemlje potpisnice. Danas Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav broji 14 država članica i Europsku uniju (uz pobrojane, članice su i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora). Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav je inicirala obilježavanje Dana Dunava na desetu obljetnicu potpisivanja Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo upravljanje rijekom Dunav na Ministarskom sastanku održanom 29. lipnja 2004. godine u Beču. Tako je 2004. godine u Vukovaru, na obali Dunava, proslavljen prvi Dan Dunava u Republici Hrvatskoj.
Od tada do danas obilježavamo ovaj dan kako bismo skrenuli pozornost ljudi koji žive uz rijeku, ali i ostalih građana, na značaj rijeka te poticali njihovu zaštitu i održivo korištenje kroz prigodne stručne, edukativne, kulturne i zabavne sadržaje u gradovima koji se nalaze neposredno na Dunavu, ali i na pritokama Dunava, na cijelom slivu.
Danas, kada cijela Europa intenzivno i predano radi na realizaciji Europskog zelenog plana, koji ima za cilj spriječiti onečišćenje voda na izvoru, očuvati vode i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu jer klimatske promjene snažno utječu na njih, potaknuti primjenu digitalizacije vezano za monitoring stanja voda te praćenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu u cilju racionalizacije njezine potrošnje, Dan Dunava je još jedna prigoda za međunarodni dijalog o tome što svatko od nas može učiniti za očuvanje našeg vodenog blaga.
Ove godine Republika Hrvatska će se pridružiti podunavskim zemljama u zajedničkom obilježavanju Dana Dunava kroz sudjelovanje na radionici na temu: „Naše mišljenje-naš Dunav“ 29. i 30. lipnja 2021. Radionica predstavlja međunarodnu javnu raspravu zainteresirane javnosti iz svih podunavskih zemalja o Planu upravljanja rijekom Dunav i Planu upravljanja rizicima od poplava koji se donose za iduće šestogodišnje razdoblje, a planove će po konačnom usuglašavanju odobriti ministri na Ministarskom sastanku Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav, u veljači 2022., u Beču.
Radionica će obuhvatiti ključna tematska područja važna za Dunav - onečišćenje voda, hidromorfološke promjene i integralna pitanja (upravljanje rizicima od poplava, zaštita prirode, plovidba, poljoprivreda), ciljeve i mjere iz Dunavskog plana upravljanja rizicima od poplava, podrška provedbi i financiranje mjera iz Plana upravljanja slivom rijeke Dunav i Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Dunav te Izvješćivanje i sudjelovanje javnosti.
Radi epidemioloških mjera ova radionica održat će se on-line putem što će ovoga puta imati i pozitivnu stranu jer će se ove godine baš zbog toga na radionicu moći prijaviti i sudjelovati veći broj sudionika. Više informacija o ovom događaju dostupno je na poveznici: https://www.icpdr.org/main/one-day-go-until-our-opinion-our-danube .
Uoči Dana Dunava ICPDR je objavio i Izvješće o provedbi Zajedničkog istraživanja Dunava- Joint Danube Survey 4, u kojem su sudjelovali i hrvatski stručnjaci. Istraživanjem su prikupljeni vrijedni podaci o stanju voda Dunava, a po prvi puta i podaci o prisutnosti mikroplastike. Isto je dostupno na poveznici: https://www.icpdr.org/main/press-release-jds4-reports-published-most-comprehensive-river-survey-world-two-publications .
Rijeka Dunav je, nakon Volge, druga najduža (2,857 km) i vodom najbogatija rijeka u Europi te najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Schwarzvaldu, šumovitom planinskom kraju na jugozapadu Njemačke i teče dalje prema istoku te na obali Crnoga mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini te je dom mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama, a sliv Dunava dom je za 83 milijuna ljudi.
Posebno mjesto na karti Dunava zauzimaju hrvatski gradovi Vukovar i Ilok i ponosni smo što Hrvatska dijeli dio tog prirodnog bogatstva i doprinosi njegovoj zaštiti.