- Objavljeno: 25.08.2023.
Međunarodna noć šišmiša
Globalno, deseci pa i stotine vrsta šišmiša hrane se nektarom i plodovima pa imaju važnu ulogu u oprašivanju i rasprostranjivanju sjemenki, iznimno važnoj usluzi ekosustava koju priroda besplatno daje čovjeku, a koja je preduvjet za uspješan proces nastanka hrane. Mango, avokado, banane samo su neki od plodova koji nastaju zahvaljujući šišmišima. Manje je poznata činjenica da šišmiši jedu nametnike koji napadaju stablo kakaa i time pridonose njegovom uspješnom uzgoju i rastu te proizvodnji čokolade.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu, pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću kukaca. Bioindikatori (pokazatelji) su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
Dosad je u svijetu opisano preko 1400 vrsta šišmiša. Brojnost vrsta šišmiša najveća je u tropskom i suptropskom području, a opada prema polovima. U Europskoj uniji zabilježene su 52 vrste šišmiša, a u Hrvatskoj do sada 33 vrste. Sve vrste šišmiša u Europskoj uniji strogo su zaštićene Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Zabranjeno ih je ubijati, uznemiravati - posebno dok zimi hiberniraju ili početkom ljeta odgajaju mlade u porodiljnim kolonijama, kao i uništavati njihova skloništa.
Unatoč strogoj zaštiti, u Europi se populacije šišmiša smanjuju pa im u nekim zemljama prijeti izumiranje. Najčešći razlozi su uništavanje staništa u kojima love i skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta šišmiša ima samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50 posto pa se populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju. Čak četvrtina ukupnog broja vrsta šišmiša nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) pa su jedna od najugroženijih skupina sisavaca. U Hrvatskoj su sve vrste šišmiša u nepovoljnom (lošem ili neodogovarajućem) stanju očuvanosti.
Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama, a u zadnjih dvadesetak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Ovim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, te postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
I ove godine obilježavanju Međunarodne noći šišmiša tijekom nadolazećih vikenda pridružio se niz naših javnih ustanova za zaštitu prirode:
- Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
- Javna ustanova Kamenjak
- Javna ustanova Baraćeve špilje
- Javna ustanova Park prirode Medvednica
- Javna ustanova Pećinski park Grabovača
- JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno
- Javna ustanova Nacionalni park Brijuni