eInvoicing Boost For Croatia – eIBC: prezentacija projektnih rezultata

Slika /slike/Vijesti/2021/logo x.jpg


 

Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility - CEF)

 
CEF je financijski instrument us­postavljen za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje po­stojeće infrastrukture u području energetike (CEF Energy), transpor­ta (CEF Transport) i telekomunika­cija (CEF Telecom).
CEF Telecom program ima cilj uspostaviti i unaprijediti prekogra­ničnu suradnju između javnih tijela, privatnog sektora i građana koja će omogućiti korištenje infrastruktu­re digitalnih usluga i širokopojasne mreže. Projekti financirani u okviru ovog Programa moraju pridono­siti kreiranju europskog sustava interoperabilnosti te međusobne povezanosti digitalnih usluga koje funkcioniraju na Jedinstve­nom digitalnom tržištu, odnosno pridonositi europskoj dodanoj vri­jednosti i značajnim društvenim dobrobitima.
Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) Europske komisije nadležna je za provedbu CEF pro­grama, dok je Ministarstvo gospo­darstva i održivog razvoja koor­dinator i kontaktna točka za CEF Telecom u Republici Hrvatskoj.
 

E-račun u Republici Hrvatskoj

 
Republika Hrvatska vrlo je rano prepoznala važnost kao i brojne prednosti koje donosi korištenje elektroničkog računa, pa je tako prvi elektronički račun u Republici Hrvatskoj razmijenjen prije 13 godina, dok je prije 10 godina izjednačen s papirnatim računom.
Direktivom 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji dužni su prihvaćati i obrađivati elektroničke račune svojih dobavljača sukladno Europskoj normi (EN). Navedena Direktiva prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18) koji je predstavljao jednu od mjera Nacionalnog programa reformi Vlade Republike Hrvatske 2018.
Prema navedenom Zakonu, tijela javne uprave morala su od 1. prosinca 2018. u postupcima javne nabave, moći zaprimiti strukturirane elektroničke račune ako im je izdavatelj poslao takav račun. Od 1. srpnja 2019. e-račun je postao obvezan u postupcima javne nabave, odnosno izdavatelji su obvezni slati e-račune, a tijela javne uprave su obvezna zaprimati elektroničke račune usklađene i prilagođene Europskoj normi putem centralne platforme.
Korištenje elektroničkog računa donosi brojne koristi kako za izdavatelje tako i za primatelje istih. Njegovim korištenjem izdavatelji smanjuju svoje administrativne troškove pripreme i slanja računa, skraćuju vrijeme dostave računa, te se pohranjuju u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Primatelji elektroničkog računa mogu ga brže zaprimiti i obraditi te se minimizira mogućnost ljudske pogreške i osigurava njegovo brže plaćanje. Sve navedeno omogućuje kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem i utječe na povećanje produktivnosti rada te na transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, nadležno za primjenu elektroničkog računa u Republici Hrvatskoj, te Fina kao centralni informacijski posrednik koji obavlja uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava između izdavatelja e-računa i javnih naručitelja, kontinuirano rade na daljnjoj popularizaciji primjene elektroničkog računa u poslovanju.
 
 

Projekt eIBC (eInvoicing Boost for Croatia)

 

Projekt je prijavljen i odobren u okviru natječaja CEF Telecom eInvoicing (CEF-TC-2019-1) te je Ugovor o darovnici potpisan s nadležnom Agencijom 14. siječnja 2020.
 

NOSITELJ PROJEKTA:

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
 

PARTNERI:

Financijska agencija, Privredna banka Zagreb d.d.
 

VRIJEDNOST PROJEKTA:

417.678,40 € (CEF sufinanciranje (75%): 313.258,80 €)
 

TRAJANJE PROJEKTA:

16 mjeseci (2. 12. 2019. – 31. 3. 2021.)
 
CILJ PROJEKTA: nadograditi postojeću e-Račun platformu s novim funkcionalnostima, integrirati je s mFina aplikacijom, kao i s aplikacijom PBZ digitalnog bankarstva, te na taj način omogućiti korisnicima privatnog sektora (njih više od 30 000) pristup uslugama elektroničkog fakturiranja sukladno EN standardu.
 
Provedba ovog projekta uključuje inovativna rješenja koja omogućavaju ubrzanje prihvaćanja elektroničke razmjene računa između privatnog sektora i javne uprave, kao i pružanje nadzornih i izvještajnih funkcija.
 
Projektom su ostvareni sljedeći specifični ciljevi:
• prilagođena je i unaprijeđena postojeća aplikacija PBZ digitalnog bankarstva dodatnim modulima kojima je omogućeno pružanje integrirane usluge e-računa postojećim
korisnicima,
• razvijena je nadzorna aplikacija i uvedena izvještajna komponenta u svrhu omogućavanja automatske kontrole, upravljanja i izvještavanja,
• razvijene su m-račun funkcionalnosti u sklopu postojeće mFina platforme te je registriranim korisnicima eRačun platforme omogućen neograničen pristup platformi
putem mobilnih uređaja.
 
 
Privredna banka Zagreb d.d. je u sklopu usluge PBZ digitalnog bankarstva razvila 4 dodatna modula koji poduzetnicima omogućuju ugovaranje i korištenje usluge razmjene elektroničkih računa.
Razvijeni moduli uključuju:
• Modul za ugovaranje klijenata - moduli za ugovaranje usluge eRačuna s klijentom putem PBZ digitalnog bankarstva ili u poslovnici Banke.
• eRačun modul - razvoj infrastrukture i funkcionalnosti ugrađenih u aplikaciju PBZ digitalnog bankarstva, što klijentima Banke omogućava slanje, razmjenu i
primanje e-računa, oblikovanih sukladno EN standardu (Europska norma), do/od njenih partnera, koristeći pritom jedinstveni sigurni financijski portal osiguran od strane banke. Cilj je promicati i B2B razmjenu e-računa, a ne isključivo upotrebu elektroničkih računa oblikovanih sukladno EN standardu u javnom sektoru.
• Modul za vizualizaciju e-računa - modul je integriran u aplikaciju PBZ digitalnog bankarstva i služi klijentima u svrhu pretraživanja, odabira i prikaza odlaznog ili dolaznog e-računa.
• Modul za obračun i naplatu naknada - interni modul Banke koji se koristi za izračun naknada, izradu i dostavu računa klijentima te naplatu naknada izravnim terećenjem računa klijenata.
 
Kako bi poduzetnici putem PBZ digitalnog bankarstva mogli razmjenjivati elektroničke račune koristeći novorazvijene module, Fina je razvila web servis te omogućila povezivanje eRačun platforme s aplikacijom PBZ digitalnog bankarstva. Na taj način je poslovnim subjektima omogućena razmjena elektroničkih računa putem PBZ digitalnog bankarstva bez potrebe implementacije njihovih vlastitih IT rješenja.
Implementacijom automatizirane razmjene strukturiranih elektroničkih računa tvrtke će biti u mogućnosti optimizirati svoje poslovne procese i na taj način postati konkurentnije na nacionalnom i međunarodnom tržištu dok će primjena iste omogućiti pojednostavljenje, optimizaciju i uštede za javnu upravu na nacionalnoj razini. Na ovaj način poduzetnici će moći ostvariti i određene uštede u vlastitom poslovanju s obzirom da korištenjem novog rješenja nemaju potrebu nabave i implementacije posebnih IT rješenja za razmjenu elektroničkih računa.
 
Tijekom projekta Fina je također razvila i nadogradila:
1. Nadzornu aplikaciju – MINGOR-u je osigurana automatska kontrola te upravljačka i izvještajna funkcionalnost (autentikacija i autorizacija korisnika, kreiranje izvještaja, upravljanje dokumentima, slanje obavijesti, upravljanje SOAP porukama, kontrola sustava i sl.)
2. Mobilnu aplikaciju – u okviru postojeće mFina mobilne platforme razvijena je funkcionalnost mRačuna koja omogućava široj javnosti pristup registru korisnika eRačuna te registriranim korisnicima platforme eRačun kontinuiran i neprekidan pristup putem mobilnih uređaja. Putem mobilne aplikacije korisnik je sada u mogućnosti pregledati svoje ulazne i izlazne elektroničke račune, mijenjati statuse elektroničkih računa te obavijesti o svakom zaprimljenom elektroničkom računu.
Ovaj projekt, kao i ostali projekti kojima je financiran razvoj i popularizacija korištenja elektroničkog računa pozicionirali su Republiku Hrvatsku kao jednu od vodećih zemalja Europske unije u uvođenju i razmjeni elektroničkih računa, te su od strane Europske komisije u više navrata istaknuti kao primjeri dobre prakse.
 

 
 

 
 
 
 
 
 
 
 

 
 
 

Stranica