Do 2030. u gradskom prometu potrebno je prepoloviti upotrebu osobnih vozila koja koriste konvencionalna goriva

Slika /NASLOVNE FOTOGRAFIJE I KORIŠTENI LOGOTIPOVI/content/555efe74d1b75.jpg

'Glavni ciljevi niskougljičnog razvoja su pokretanje novog investicijskog ciklusa, otvaranje radnih mjesta, energetske uštede i očuvanje okoliša. Svi gospodarski sektori moraju se aktivno uključiti u smanjenje emisije stakleničkih plinova, a velike promjene očekuju se u sektoru prometa. U EU je 2014. u odnosu na 2011. prosječna emisija CO2 iz osobnih vozila smanjena za 12%. Lani smo pokrenuli paket sedam mjera za osvješćivanje važnosti poticanja čistijeg transporta. Primarni cilj projekata koje provodimo je smanjiti emisije CO2 u prometu, osobito u gradovima u kojima je najveća koncentracija prometa.' – izjavila je pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac na današnjoj radionici o izradi i provedbi Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske održanoj u prostorijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Tema druge radionice bio je promet te su u njoj sudjelovali predstavnici privatnih i javnih prijevoznika, tvrtki koje se bave proizvodnjom električnih vozila, struke i drugi. Budući da se provedba Strategije proteže kroz sektore energetike, industrije, prometa, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja otpadom u njenu je izradu potrebno uključiti sve zainteresirane javnosti. Promet je jedan od ključnih sektora na koji će se odnositi provedba Strategije koju izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Direktivom o infrastrukturi za alternativna goriva, električnu energiju, ukapljeni naftni plin, stlačeni plin i vodik, utvrđeno je da države članice EU već od 2021. moraju osigurati primjeren broj mjesta za punjenje električnih vozila na gradskim i prigradskim prometnicama. Prema Strategiji prometnog razvoja RH do 2030. u gradskom prometu potrebno je prepoloviti upotrebu osobnih automobila koji koriste konvencionalna goriva.

Udio prometa u stakleničkim plinovima iznosi oko 25%, od čega 70% generira cestovni promet. Kako bi ukazali na važnost smanjenja emisija CO2 u prometu Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost lani su pokrenuli paket sedam mjera za osvješćivanje važnosti poticanja čistijeg transporta. U sklopu tog paketa mjera nalazi se i projekt sufinanciranja kupnje ekološki prihvatljivijih vozila građanima i tvrtkama. Javni poziv za subvencioniranje nabave tih vozila zatvoren je prije mjesec dana a zahvaljujući velikom interesu građana i ove godine na hrvatske ceste po ovom projektu stiže novih 506 ekoloških automobila. Ove godine za tu je svrhu Fond osigurao 18 milijuna kuna. Najveći porast zahtjeva za sufinanciranje vidljiv je kad govorimo o električnim automobilima – čak tri puta više nego prošle godine.

Strategija niskougljičnog razvoja će biti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija. Strategija će otvoriti prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potakne rast gospodarstva. UNDP je u svojoj studiji izračunao da se do 2050. u Hrvatskoj može otvoriti 80.000 zelenih radnih mjesta. U sektoru prometa Hrvatska vidi svoju razvojnu priliku u proizvodnji električnih vozila i prateće infrastrukture.

 



Stranica