- Objavljeno: 16.07.2019.
Studija „Procjena učinaka poticanja razvoja poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj putem ministarstva nadležnog za poduzetničku infrastrukturu na ekonomske rezultate u jedinicama lokalne samouprave“
Poduzetnička infrastruktura u Republici Hrvatskoj obuhvaća poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Iako poduzetničke zone mogu prema odlukama svojih osnivača nositi različite nazive (industrijske, radne, zone male privrede, gospodarske, poslovne i dr.), u smislu Zakona sve one se, bez obzira na naziv, smatraju poduzetničkima zonama. S druge strane, Zakonom se poduzetničke potporne institucije razvrstavaju u neki od sljedećih oblika: razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i slobodne zone.
Poduzetnička infrastruktura namijenjena je svim poduzetnicima u Republici Hrvatskoj, a posebno je pogodna za male i srednje poduzetnike koji čine preko 99% svih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj i u najvećem su broju njezini korisnici. Cilj, odnosno svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture je poticanje gospodarskog rasta planiranjem i pravodobnom izgradnjom poduzetničke infrastrukture u funkciji ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, bržeg rasta poduzetništva i povećanja investicija i zaposlenosti unutar područja na kojem se poduzetnička infrastruktura planira, odnosno gradi.
Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja u kojima poduzetnici zajednički koriste raspoložive resurse zone te na taj način racionaliziraju troškove poslovanja. Atraktivnost pojedine zone ogleda se kroz razinu njene infrastrukturne opremljenosti, pri čemu se misli na energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, a izuzetno važni faktori za atraktivnost pojedine zone su i njena prometna povezanost s glavnim prometnim pravcima unutar Republike Hrvatske, dostupnost kvalificirane i kvalitetne radne snage, a za pojedine korisnike zona i blizina stranih tržišta (prvenstveno susjednih zemalja).
Ključnu ulogu u osnivanju i razvoju poduzetničkih zona, povećanju isplativosti izgradnje zona te povećanju broja poduzeća koja u tim zonama posluju, imaju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave kao njihovi osnivači koji samostalno kreiraju i provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva i privlačenje potencijalnih investitora na svom području, a ti programi uobičajeno sadrže određene povlastice iz nadležnosti jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za osnivanje i poslovanje poduzetnika unutar poduzetničkih zona.
Slijedom navedenog, opravdanost izgradnje pojedine poduzetničke zone i njena uspješnost promatrana kroz broj poduzetnika koji posluju unutar te zone izravno ovise o aktivnostima jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave kao njenog osnivača u stvaranju poduzetničkog okruženja te o razini infrastrukturne opremljenosti zone, prometnoj povezanosti, dostupnoj radnoj snazi i blizini stranih tržišta.
Razvoj poduzetničkih zona godinama se temeljio na sredstvima državnog proračuna. U razdoblju od 2004. do 2013. godine, Vlada Republike Hrvatske je putem nadležnog ministarstva sredstvima državnog proračuna sufinancirala izgradnju i razvoj poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 701.886.766,00 kuna.
Ekonomski institut, Zagreb je tijekom 2018. godine za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izradio studiju kao rezultat rada na projektu „Procjena učinaka poticanja razvoja poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj putem ministarstva nadležnog za poduzetničku infrastrukturu na ekonomske rezultate u jedinicama lokalne samouprave“.
Kako je u samom predgovoru navedeno, ciljevi studije su analiza stanja i rezultata djelovanja poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj temeljem dodjele bespovratnih sredstava i darovanja zemljišta u razdoblju od 2004. do 2013., ocjena postojećeg regulatornog okvira za sustav poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj te preporuke i prijedlozi za unapređenje sustava praćenja rezultata i učinaka dobivenih potpora za poduzetničke zone.
Studija daje odgovore na:
(i) pitanje učinaka poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj kroz bespovratna sredstva dodijeljena iz državnog proračuna od 2004. do 2013. godine putem ministarstva nadležnog za poduzetničku infrastrukturu na ekonomske rezultate u jedinicama lokalne samouprave s poduzetničkim zonama u odnosu na ekonomske rezultate u jedinicama lokalne samouprave bez poduzetničkih zona,
(ii) analiziranje učinaka povezanosti bespovratnih sredstava dodijeljenih iz državnog proračuna od 2004. do 2013. godine putem ministarstva nadležnog za poduzetničku infrastrukturu i darovanja zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za osnivanje ili proširenje poduzetničkih zona s proračunskim izdvajanjima jedinici lokalne samouprave prema funkcijskoj klasifikaciji troškova za ekonomske, komunalne i infrastrukturne troškove jedinica lokalne samouprave,
(iii) ocjenjivanje postojećeg regulatornog okvira za sustav poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj.
Studiju možete preuzeti ovdje.
Dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta, Zagreb, kao voditeljica projekta izrade studije, predstavila je njene rezultate na Konferenciji o poduzetničkim zonama na području pet slavonskih županija održanoj 10. svibnja 2019. godine u Gradu Otoku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, te tom prigodom istaknula kako su „rezultati empirijske analize pokazali da su jedinice lokalne samouprave, koje na svom prostoru imaju poduzetničke zone, razvojno uspješnije od jedinica koje nemaju poduzetničku zonu. Razlike su osobito izražene kada je riječ o fiskalnoj uspješnosti i uspješnosti poduzetničkog sektora, ali nisu zanemarive niti obzirom na razinu društveno-gospodarske razvijenosti.“.
Prezentaciju dr.sc. Dubravke Jurline Alibegović održane na Konferenciji u Gradu Otoku možete preuzeti ovdje.