Održan međunarodni sastanak Stocholm +50

U Zelenom tjednu koji prethodi Svjetskom danu zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, u Stockholmu se održao međunarodni sastanak kojim je obilježena pedeseta godišnjica prvog međunarodnog skupa o okolišu i donošenja prve Deklaracije o ljudskom okolišu. Republiku Hrvatsku na sastanku je predstavljalo izaslanstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj na čelu s veleposlanikom Nj. E. g. Sinišom Grgićem.

Da se nalazimo u kritičnom trenutku i nemamo još pet desetljeća za rješavanje ove krize naglasio je u pozdravnom govoru švedski kralj Carl XVI Gustaf koji se prisjetio konferencije na kojoj je sudjelovao kao mladi princ i koja je bila početak njegovog dugogodišnjeg rada na zaštiti okoliša. Predsjednica vlade Kraljevine Švedske Magdalena Andersson osvrnula se na važnost globalnog napora u rješavanju krize rekavši da ne postoji individualna budućnost. Glavni tajnik Ujedninjenih naroda Antonio Guterres bio je odlučniji. Naglasio je da danas u Stockholmu svjedočimo 50 godina rada na zaštiti okoliša, ali i 50 godina nagomilanih frustracija. Razvoj je ugrožen jer nismo održali obećanja koja smo dali prije 50 godina. "Već smo opasno blizu prijelomnih točaka koje bi mogle dovesti do kaskadnih i nepovratnih klimatskih učinaka", rekao je Guterres.

Stockholm+50 zamišljen je kao nova početna točka za ubrzavanje provedbe međunarodnih sporazuma i predlaganje novih načina za ostvarivanje ciljeva Agende 2030, Pariškog sporazuma i Globalnog okvira za biološku raznolikost. Na plenarnoj sjednici, 160 predsjednika država i vlada, ministara okoliša, tranzicije, zelene ekonomije i održivog razvoja, državnih tajnika, veleposlanika i drugih visokih dužnosnika, dalo je pregled dosad učinjenog, ali i nova obećanja o posvećenijem djelovanju za rješavanje trostruke globalne krize.

U lipnju 1972. predstavnici 113 zemalja svijeta na UN-ovoj konferenciji o ljudskom okolišu dogovorili su i usvojili načela dobrog upravljanja okolišem zapisana u Stockholmskoj deklaraciji i Akcijskom planu za okoliš. Potaknuvši po prvi put razgovor među naprednim gospodarstvima i gospodarstvima u razvoju, usvojili su prvi dokument koji povezuje okoliš, borbu protiv siromaštva i razvoj. Nakon Stockholmske konferencije 1972., zabrinutost za okoliš katapultirana je u središte pozornosti. To je potvrdilo da globalna suradnja za zdraviji i čišći planet treba uskladiti gospodarski, društveni i ekološki razvoj.

Za rad na ovim temama, na Konferenciji 1972. je osnovan Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) kao globalni autoritet i zagovornik brige za okoliš. Danas UNEP, sa sjedištem u Keniji, vodi programe diljem svijeta usmjerene na klimu, prirodu, smanjenje onečišćenja i okolišni aspekt održivog razvoja. Također je odgovoran za koordinaciju te obavlja poslove tajništva za 15 multilateralnih okolišnih sporazuma koji obuhvaćaju teme kao što su oporavak ozonskog omotača, spašavanje ugroženih vrsta od izumiranja, zaštita biološke raznolikosti, uklanjanje trajnih organskih onečišćivača i slično.

Otada do danas poduzeti su značajni koraci u očuvanju okoliša, ali svakodnevne klimatske katastrofe i gubitak biološke raznolikosti ugrožavaju živote milijardi ljudi, pokazuju da učinjeno nije bilo dovoljno. Današnja trostruka planetarna katastrofa, klimatska kriza, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje, traže snažniju i bržu globalnu akciju.

Stranica