Završna konferencija projekta „Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta“ održana je danas u Zagrebu.
Korisnik projekta bilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a proveden je u periodu od travnja 2017. do lipnja 2021. Ukupna vrijednost projekta je 15.221.322,96 kuna, od čega je EU sufinanciranje u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. iznosilo 12.916.704,51 kuna, odnosno 85%.
„Invazivne strane vrste su globalno jedna od pet glavnih prijetnji za bioraznolikost, a k tome imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Klimatska kriza i kriza bioraznolikosti doprinose pojačanom širenju stranih vrsta i negativnom utjecaju. Zato je nužno da kontinuirano radimo na smanjenju i, gdje je moguće, zaustavljanju unošenja i nastanjivanja stranih vrsta u prirodu Hrvatske“, rekao je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ravnatelj Duplić istaknuo je kako je zahvaljujući provedbi ovog projekta, kao i svim ostalim aktivnostima koje se provode, povećana svijest u javnosti o tome što su invazivne strane vrste i zašto je važno spriječiti njihovo širenje. To pokazuju i rezultati anketa prema kojima 2013. godine 64% ispitanika nije znalo što su to invazivne strane vrste, dok je sada isto odgovorilo 25% ispitanika.
„Upravo su prevencija i edukacija jedan od glavnih alata za rješavanje ovog problema i zato nam je drago vidjeti da naš rad daje rezultat“, naglasio je Duplić.
Na popisu stranih vrsta za Europu trenutno se nalazi preko 12.000 stranih vrsta, a prema procjenama 10 do 15% od tog broja su invazivne strane vrste. U prirodi Hrvatske trenutno je zabilježeno nešto više od 900 stranih vrsta, uključujući oko 650 biljnih i oko 250 životinjskih vrsta.
Preduvjet za odgovarajuće i učinkovito upravljanje invazivnim stranim vrstama je dobro poznavanje postojećeg stanja stranih i invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj. Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine postavila je cilj da za 50% moramo smanjiti broj vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati velike napore i brojne aktivnosti u razdoblju pred nama.
Ovim projektom su povećana znanja o invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj. Geokodirani su literaturni podaci o stranim vrstama, provedena su opsežna terenska istraživanja s posebnim naglaskom na vrste koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji te je izrađeno devet programa praćenja kojima je obuhvaćeno 11 invazivnih stranih vrsta.
Analizom je utvrđeno da su najčešći putovi unošenja i širenja spontano širenje (sekundarno samostalno širenje vrsta nakon prvog unosa u novo područje), slijepi putnici (vrste slučajno prenesene na prijevoznim sredstvima, opremi, strojevima, u balastnim vodama brodova i sl.), kontaminacije (vrste unesene u nova područja na drugim životinjama, biljkama, sjemenkama, drvnoj građi, itd.) i bijeg (vrste pobjegle u prirodu iz uzgoja u poljoprivredi, akvakulturi, botaničkih i zooloških vrtova, šumarstva i hortikulture ili odbjegli kućni ljubimci i živi mamci).
U sklopu projekta izrađen je informacijski sustav o stranim i invazivnim stranim vrstama (dostupan na web stranici
www.invazivnevrste.hr) kao i aplikacija za pametne telefone koja je namijenjena široj javnosti putem koje zainteresirani građani mogu slati dojave o nalazima stranih i invazivnih stranih vrsta koje uoče u prirodi.
Stranica
