Obilježavanje Dana pruga zagrijavanja s ciljem podizanja svijesti o ozbiljnosti klimatskih promjena

Pod motom “Pokažite svoje pruge!” znanstvenici, stručnjaci i komunikatori klimatskih tema na ljetni solsticij svake godine obilježavaju Dan pruga zagrijavanja i podižu svijest o ozbiljnosti klimatskih promjena.
 
Kampanja se temelji na vizualizaciji podataka koju je osmislio Ed Hawkins, glavni autor izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Ujedinjenom kraljevstvu, a koja jasno prikazuje promjene temperature, i globalno i po pojedinim zemljama svijeta, u posljednjih sto ili više godina. Svaka pruga predstavlja srednju temperaturu za pojedinu godinu, nijanse plave njezino negativno odstupanje od prosjeka, a crvene pozitivno. Prijelaz s plavih na crvene nijanse postavljen je na srednju temperaturu iz razdoblja 1971.-2000.
 
Za gotovo sve zemlje na svijetu boje jasno prelaze iz tamno plavih u tamno crvene ilustrirajući porast srednje temperature u toj zemlji.
 
Podsjetimo, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije o stanju klime u 2020. godini, protekla je godina bila jedna od tri najtoplije ikad, a niz od 2015. do 2020. najtopliji je šestogodišnji niz u povijesti meteoroloških mjerenja na planetu.
 
Nevjerojatnih 38 °C izmjereno je u sibirskom gradu Verkhojansku, a vrućinu su popratili devastirajući požari otvorenog prostora. U Dolini smrti u Kaliforniji srušen je 80-godišnji globalni temperaturni rekord, a novi, od 16. kolovoza 2020. godine iznosi 54,4 °C.
 
Obilne kiše i prekomjerne poplave pojavile su se u velikim dijelovima Afrike i Azije, a u dijelovima Sahela i Afričkog roga potakli su pojavu pustinjskih skakavaca. Sezona uragana na Sjevernom Atlantiku 2020. imala je najviše imenovanih oluja ikad. Samo u SAD-u bilo ih je ukupno 12, čime je nadmašen prethodni rekord od 9. Prema podacima Centra za praćenje unutarnjeg iseljavanja, samo tijekom prve polovice 2020. godine iz južne i jugoistočne Azije i s Afričkog roga iselilo se 9,8 milijuna ljudi i to uvelike zbog hidrometeoroloških opasnosti i katastrofa.
 
I u Hrvatskoj je, kao i svjetskoj razini, 2020. godina bila jedna od pet najtoplijih u povijesti, a posljednja daleko najtoplija u proteklih 170 godina. Jasno se to vidi upravo na prugama zagrijavanja koje pokazuju da smo prolazna pozitivna odstupanja imali i u XX. stoljeću, ali nikad u trajanju i intenzitetu kao u prethodnih 16 godina.
 
Ako vam pruge ipak nisu dovoljno informativne, jasnu ćete sliku o trendovima temperature u Hrvatskoj dobiti na grafu odstupanja od temperaturnih prosjeka.
 
Klimatske promjene najveći su društveno-ekonomski problem današnjice, a na njihovom ublažavanju te prilagodbi na one koje više ne možemo izbjeći aktivno radi i Republika Hrvatska.

Stranica