Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na podizanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju. Hrvatski sabor je 2003. godine proglasio da se na Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
 
Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikih ekosustava u kojima svatko ima svoju ulogu, a svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote.
 
Hrvatska je po bioraznolikosti u samom europskom vrhu. U svim njenim područjima, nizinskim, planinskim, obalnim i morskim, karakterizira je velika raznolikost staništa što je rezultiralo bogatstvom vrsta. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000. Bogatstvo vrsta očituje se i u endemičnosti. U Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je više od 380 endemičnih vrsta, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija. Endemizmom i visokim stupnjem bioraznolikosti odlikuje se osobito, zbog svog specifičnog biogeografskog položaja u Hrvatskoj, pojas dinarskog krša. U Hrvatskoj se nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini. Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zaštićenim područjima, 20 nacionalnih parkova i parkova prirode.
 
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana bioraznolikosti  je: „Mi smo dio rješenja“. Slogan je odabran kako bi bio nastavak prošlogodišnjeg zamaha na temu „Naša rješenja su u prirodi“ koja je poslužila kao podsjetnik da je bioraznolikost odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja, temeljenih na prirodi, za klimu, zdravstvena pitanja, sigurnost hrane i vode te održivo preživljavanje, bioraznolikost je osnova na kojoj možemo graditi bolju budućnost.
 
I da ponovimo zbog važnosti, s obzirom na aktualnu situaciju s pandemijom COVID-19 - moramo preispitati svoj odnos prema prirodi. Oko 70% novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
 
Aktualna zdravstvena kriza pokazala je da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu itd.
 
Zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.
 
Čovječanstvo je suočeno s ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanih klimatskim promjenama, gubitkom bioraznolikosti, ekološkim katastrofama i pandemijom, a degradirani ekosustavi dodatno pogoršavaju negativne učinke klimatskih promjena, koje pak posljedično uzrokuju daljnju degradaciju ekosustava. Stoga je ključno prepoznati prilike koje nam pružaju rješenja temeljena na prirodnim načelima (tzv. Nature-based Solutions - NbS, ili Ecosystem-based Solutions).
Ovogodišnjim sloganom „Mi smo dio rješenja“ naglašava se važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji budućnosti koja je u skladu s prirodom.  
 
U povodu Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, u zagrebačkom parku Maksimir organizirali su dvodnevno edukativno-informativno obilježavanje Dana bioraznolikosti. 
 
Događaju je nazočio i ministar dr. sc. Tomislav Ćorić koji je tom prilikom istaknuo kako će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja učiniti sve da zelenim i održivim politikama Hrvatska u narednom razdoblju dodatno iskorači u smjeru niskougljičnog održivog razvoja.

Stranica