O koronavirusu i mjerama za postizanje klimatski otpornijeg društva raspravljalo se na XI. Petersberškom klimatskom dijalogu

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić sudjelovao je sa tridesetak ministara i šefova država i vlada iz cijeloga svijeta na videokonferenciji XI. Petersberškog klimatskog dijaloga. Na konferenciji se razgovaralo o oporavku međunarodne zajednice od trenutne pandemije koronavirusom i mjerama za postizanje otpornijeg i klimatski prihvatljivog gospodarstva i društva.

Uz domaćine, njemačku ministricu zaštite okoliša, prirode i nuklearne sigurnosti Svenju Schulz te predsjedatelja sljedećom Konferencijom o klimi (COP26 UNFCCC) britanskog ministra poduzetništva, energetike i industrijske strategije Aloka Sharme, na videokonferenciji su sudjelovali i njemačka kancelarka Angela Merkel te glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Sudionici su podržali intenziviranja svih aktivnosti vezanih uz borbu s klimatskim promjenama, koje su jednako kao i pandemija COVID-19, globalni izazov. Stoga su oporavak od akutne krize prepoznali kao priliku da se u predstojećem razdoblju pojačaju napori prema zelenom, otpornom i održivom gospodarstvu i pravednom društvu, a u skladu s obvezama preuzetim Pariškim sporazumom. Pri tome je naglađena važnost solidarnosti unutar i između država u suočavanju s krizama.

Kancelarka Merkel naglasila je važnost međunarodne multilateralne suradnje kao temelja u borbi protiv bilo kojeg globalnog izazova.

Glavni tajnik UN-a Guterres apelirao je na sve države da podnesu svoje nacionalne određene obveze (NDCs) temeljem Pariškog sporazuma te donesu dugoročne strategije s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Također, pozvao je razvijene zemlje da podrže one najranjivije na klimatske promjene.

Ministar Ćorić je istakao da odgovarajuće financijske mjere za niskougljične i klimatske aktivnosti mogu potaknuti gospodarsku održivost, produktivnost i rast, istovremeno osiguravajući ublažavanje klimatskih promjena i otpornost na njih u skladu s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma. Stoga se nacionalni planovi obnove, kako je rekoa, trebaju usmjeriti na jačanje kapaciteta za izlazak iz krize te osmišljavanje mjera za klimatski neutralno i otporno društvo. 

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Timmermans u tom smislu je izdvojio Europski zeleni sporazum kao temelj strategije rasta koji je itekako aktualan. Najavio je instrumente vanjske politike EK kojima će podržati partnere u naporima oporavka kroz klimatsko financiranje s fokusom na prilagodbu i otpornost. 

FOTO: BMU: Christoph Wehrer
 

Stranica