Održivo gospodarenje otpadom

                                     
Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa.
Gospodarenje otpadom temelji se na sljedećim načelima:

  1. "načelo onečišćivač plaća"– proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,
  2. "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,
  3. "načelo samodostatnosti"– gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada i
  4. "načelo sljedivosti"– utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:
  • sprječavanje nastanka otpada,
  • priprema za ponovnu uporabu,
  • drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  • zbrinjavanje otpada.

Ponovna uporaba

Ponovna uporaba predstavlja mjeru sprječavanja nastanka otpada, a odnosi se na postupke kojima se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili njihovih dijelova, koji još nisu ušli u tokove otpada, u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.
Pozivamo sve zainteresirane koji imaju projektne prijedloge vezano uz ponovnu uporabu da se jave na ponovnauporaba@mingor.hr.

Smjernice za ponovnu uporabu u Republici Hrvatskoj (pdf)

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati izvršenje obveze odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, biorazgradivog otpada, otpadnog metala, stakla, plastike, tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
  1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području,
  2. postavljanje spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, biootpada, metala, stakla, plastike kod korisnka usluge i, kad je to prikladno, spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila na javnoj površini,
  3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila i
  4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Korisnik javne usluge (fizička i pravna osoba) dužan je odvojeno predavati:
  • biorazgradivi komunalni otpad (papir i karton odvojeno od biootpada)
  • reciklabilni komunalni otpad (otpadni metal, plastika i staklo te kad je to prikladno i druge vrste otpada koje su namijenjene recikliranju kao što je otpadni tekstil, drvo i sl.)
  • problematični otpad iz Dodataka IV Pravilnika o gospodarenju otpadom
  • glomazni otpad (popis vrsta predmeta i tvari koji se smatraju krupnim komunalnim otpadom propisan je Naputkom o glomaznom otpadu)
  • miješani komunalni otpad.
 U 2014. godini ukupno je proizvedeno 1.637.371 t komunalnog otpada. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 382 kg, odnosno dnevna količina 1,04 kg proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku. Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 76%.

Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska preuzela je određena ograničenja o odlaganju otpadom (članak 24. Zakona o održivom gospodarenju otpadom):
"Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:
1. 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.
2. 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.
3. 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020."

Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koji se u kalendarskoj godini smije godišnje odložiti na odlagalištu i jednaka je umnošku ukupne mase biorazgradivog komunalnog otpada kojeg je te godine dopušteno odložiti u Republici Hrvatskoj i koeficijenta odlagališta za biorazgradivi otpad."

Kako bi pridonijeli poboljšanju stanja okoliša i ispunili zadane ciljeve važno je osigurati odvojeno sakupljanje otpada čime bi se smanjila količina otpada predviđena za odlaganje, a istovremeno iskoristila vrijedna svojstva odvojeno sakupljenog otpada.

Što s otpadom?

Otpad je, prema vrsti, moguće odbaciti u spremnike za odvojeno sakupljanje otpada.
Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati otpad propisan Dodatkom III i otpad propisan posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.
O lokacijama reciklažnih dvorišta raspitajte se kod davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada ili jedinice lokalne samouprave.
Moguće je organizirati akcije prikupljanja određenog otpada.
Otpad je moguće predati putem organiziranih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad, električni i elektronički otpad; otpadne baterije i akumulatori; otpadna vozila; otpadne gume; otpad koji sadrži azbest; građevni otpad; otpadni tekstil i obuća; otpadni lijekovi i medicinski otpad).

Baza podataka o izdanim dozvolama i potvrdama za gospodarenje otpadom dostupna je na Registar dozvola i potvrda u gospodarenju otpadom.

Posebne kategorije otpada

Posebnom kategorijom otpada smatra se biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida te otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

Pravo potrošača na naknadu prilikom vraćanja ambalaže od pića u trgovine i reciklažna dvorišta

Potrošač (kupac) ima pravo na naknadu u iznosu od 0,50 kn za svaku jedinicu ambalaže za piće (PET bocu, staklenu bocu i Al-Fe limenku) koja je u sustavu povratne naknade (koja je volumena većeg od 0,20 l i koja na sebi ima oznaku sustava povratne naknade; osim one za mlijeko i tekuće mliječne proizvode), a koju je vratio u trgovinu ili predao u reciklažno dvorište. Ambalaža koju potrošač vraća u trgovinu ili predaje u reciklažno dvorište mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena, a bar-kod i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljivi i čitljivi. Za ambalažu koja ne odgovara navedenim uvjetima, kao ni za povratnu ambalažu, potrošač nema pravo na spomenutu naknadu.

Prodavatelj (trgovina) koji prodaje pića, a čiji je prodajni prostor veći od 200 četvornih metara te osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, obvezni su tijekom cijelog radnog vremena preuzimati od potrošača ambalažu od pića u količini do najviše 80 otpadnih ambalažnih jedinica dnevno po pojedinom potrošaču te su dužni:

  • jasno i vidljivo označiti mjesto preuzimanja ambalaže od pića te informirati potrošača o načinu preuzimanja iste (ručno ili putem aparata za preuzimanje ambalaže),
  • omogućiti prihvat ambalaže i isplatiti naknadu potrošaču za predanu ambalažu.

Prodavatelj koji obavlja trgovinu na veliko i koji u svojoj ponudi ima pića, obvezan je omogućiti preuzimanje ambalaže od pića od svojih kupaca (kafića, restorana, hotela i sl.).

NapomenaProdavatelj (trgovina) čiji je prodajni prostor manji od 200 četvornih metara nije obvezan, ali može od potrošača preuzimati ambalažu od pića samostalno unutar vlastitog prodajnog prostora ili u suradnji sa sakupljačem izvan vlastitog prodajnog prostora.

Fizičke osobe (građani) dužne su ambalažu koja je opasni otpad (npr. ambalaža od boja, lakova, razrjeđivača, sredstava za čišćenje, sredstava za zaštitu bilja i sl.) odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju odvojeno predati u reciklažno dvorište ili prodavatelju (u trgovinu) proizvoda od kojih je nastala ova otpadna ambalaža ili sakupljaču otpadne ambalaže.

Prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad obvezan je preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od fizičkih osoba. Prodavatelj je obvezan postaviti spremnik za sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad i na vidnom mjestu, na ulazu za potrošače u trgovinu, informirati potrošače o mogućnosti predaje odnosno obvezi preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad u njegovom prodajnom prostoru tijekom cijelog radnog vremena prodajnog mjesta.

Dodatne informacije FZOEU

Dozvole

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost sakupljanja, oporabe, zbrinjavanja odnosno druge obrade otpada.

 
Očevidnici

Pravna i fizička osoba – obrtnik može, nakon upisa u odgovarajući očevidnik, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja otpadom, prijevoza otpada ili sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada u reciklažnom dvorištu i obavljati postupak oporabe otpada koji je izuzet od obveze ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom.

Za upis u očevidnike potrebno je na adresu Ministarstva poštom osobno ili elektronički na: pisarnica@mingor.hr, dostaviti dokumentaciju.

Prekogranični promet otpadom

Otpad se može izvoziti, uvoziti i prevoziti. Ovisno o vrsti otpada postoje propisane procedure koje je bitno pratiti.


Obrasci iz područja gospodarenja otpadom


Informacije Kontakti


Propisi i međunarodni ugovori 


Nadležno tijelo

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Radnička 80
10 000 Zagreb
 

Datum ažuriranja: 15.02.2021.

                                                                                                                         

 TREBATE LI POMOĆ?

 
PRIJAVITE PREPREKU