Održivo gospodarenje otpadom

                                     
Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Gospodarenje otpadom temelji se na sljedećim načelima:

  1. "načelo onečišćivač plaća"– proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad,
  2. "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš,
  3. "načelo samodostatnosti"– gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada i
  4. "načelo sljedivosti"– utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

1. sprječavanje nastanka otpada

2. priprema za ponovnu uporabu

3. recikliranje

4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i

5. zbrinjavanje.


Ponovna uporaba

Ponovna uporaba predstavlja mjeru sprječavanja nastanka otpada, a odnosi se na postupke kojima se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili njihovih dijelova, koji još nisu ušli u tokove otpada, u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.
Pozivamo sve zainteresirane koji imaju projektne prijedloge vezano uz ponovnu uporabu da se jave na ponovnauporaba@mingor.hr.

Smjernice za ponovnu uporabu u Republici Hrvatskoj (pdf)

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.

Korisnik javne usluge (fizička i pravna osoba) dužan je predati predati opasni komunalni otpad u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište odnosno postupiti s istim u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, osim korisnika koji nije kućanstvo, predati odvojeno miješani komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, opasni komunalni otpad i glomazni otpad te predati odvojeno biootpad ili kompostirati biootpad na mjestu nastanka.

U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve:

1. najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu

2. najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine

3. najmanje 60% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i

4. najmanje 65% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine.

Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini.Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine.

Kako bi pridonijeli poboljšanju stanja okoliša i ispunili zadane ciljeve važno je osigurati odvojeno sakupljanje otpada čime bi se smanjila količina otpada predviđena za odlaganje, a istovremeno iskoristila vrijedna svojstva odvojeno sakupljenog otpada.

Što s otpadom?

Otpad je, prema vrsti, moguće odbaciti u spremnike za odvojeno sakupljanje otpada.
Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati otpad propisan Dodatkom III i otpad propisan posebnim propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.
O lokacijama reciklažnih dvorišta raspitajte se kod davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada ili jedinice lokalne samouprave.
Moguće je organizirati akcije prikupljanja određenog otpada.
Otpad je moguće predati putem organiziranih sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad, električni i elektronički otpad; otpadne baterije i akumulatori; otpadna vozila; otpadne gume; otpad koji sadrži azbest; građevni otpad; otpadni tekstil i obuća; otpadni lijekovi i medicinski otpad).

Baza podataka o izdanim dozvolama i potvrdama za gospodarenje otpadom dostupna je na Registar dozvola i potvrda u gospodarenju otpadom.
 

Posebne kategorije otpada su tokovi otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja i to:

1. otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, građevni otpad i otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadna električna i elektronička oprema, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili, plastika za jednokratnu uporabu i ribolovni alati koji sadrže plastiku.

2. određeni otpad za koji ministar pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da je potrebno odrediti poseban način gospodarenja tim otpadom i

3. određeni tok otpada za koji je propisom Europske unije uređen način gospodarenja.


Pravo potrošača na naknadu prilikom vraćanja ambalaže od pića u trgovine i reciklažna dvorišta

Potrošač (kupac) ima pravo na naknadu u iznosu od 0,50 kn za svaku jedinicu ambalaže za piće (PET bocu, staklenu bocu i Al-Fe limenku) koja je u sustavu povratne naknade (koja je volumena većeg od 0,20 l i koja na sebi ima oznaku sustava povratne naknade; osim one za mlijeko i tekuće mliječne proizvode), a koju je vratio u trgovinu ili predao u reciklažno dvorište. Ambalaža koju potrošač vraća u trgovinu ili predaje u reciklažno dvorište mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena, a bar-kod i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljivi i čitljivi. Za ambalažu koja ne odgovara navedenim uvjetima, kao ni za povratnu ambalažu, potrošač nema pravo na spomenutu naknadu.

Prodavatelj (trgovina) koji prodaje pića, a čiji je prodajni prostor veći od 200 četvornih metara te osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, obvezni su tijekom cijelog radnog vremena preuzimati od potrošača ambalažu od pića u količini do najviše 80 otpadnih ambalažnih jedinica dnevno po pojedinom potrošaču te su dužni:

  • jasno i vidljivo označiti mjesto preuzimanja ambalaže od pića te informirati potrošača o načinu preuzimanja iste (ručno ili putem aparata za preuzimanje ambalaže),
  • omogućiti prihvat ambalaže i isplatiti naknadu potrošaču za predanu ambalažu.

Prodavatelj koji obavlja trgovinu na veliko i koji u svojoj ponudi ima pića, obvezan je omogućiti preuzimanje ambalaže od pića od svojih kupaca (kafića, restorana, hotela i sl.).

Napomena: Prodavatelj (trgovina) čiji je prodajni prostor manji od 200 četvornih metara nije obvezan, ali može od potrošača preuzimati ambalažu od pića samostalno unutar vlastitog prodajnog prostora ili u suradnji sa sakupljačem izvan vlastitog prodajnog prostora.

Fizičke osobe (građani) dužne su ambalažu koja je opasni otpad (npr. ambalaža od boja, lakova, razrjeđivača, sredstava za čišćenje, sredstava za zaštitu bilja i sl.) odvajati od miješanog komunalnog otpada i od ostalih vrsta otpada te ju odvojeno predati u reciklažno dvorište ili prodavatelju (u trgovinu) proizvoda od kojih je nastala ova otpadna ambalaža ili sakupljaču otpadne ambalaže.

Prodavatelj koji prodaje proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad obvezan je preuzimati otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od fizičkih osoba. Prodavatelj je obvezan postaviti spremnik za sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad i na vidnom mjestu, na ulazu za potrošače u trgovinu, informirati potrošače o mogućnosti predaje odnosno obvezi preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad u njegovom prodajnom prostoru tijekom cijelog radnog vremena prodajnog mjesta.

Dodatne informacije FZOEU

Dozvole

Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju je izdana ta dozvola.

 
Očevidnici / Evidencije

Pravna i fizička osoba – obrtnik, nakon što je u upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja može:

1. kao sakupljač otpada, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja otpada na cijelom području Republike Hrvatske i

2. kao oporabitelj, započeti i obavljati djelatnost oporabe postupkom za koji se ne izdaje dozvola za gospodarenje otpadom.

Pravna i fizička osoba – obrtnik nakon što je upisana u Evidenciju posrednika otpadom, prijevoznika otpada, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta može:

1. kao posrednik u gospodarenju otpadom, započeti i obavljati djelatnost posredovanja u gospodarenju otpadom

2. kao prijevoznik otpada, započeti i obavljati djelatnost prijevoza otpada

3. kao trgovac otpadom, započeti i obavljati djelatnost trgovanja otpadom i

4. kao reciklažno dvorište, započeti i obavljati djelatnost sakupljanja otpada postupkom sakupljanja u reciklažnom dvorištu.


Prekogranični promet otpadom

Otpad se može izvoziti, uvoziti i prevoziti. Ovisno o vrsti otpada postoje propisane procedure koje je bitno pratiti.


Obrasci iz područja gospodarenja otpadom


Informacije Kontakti


Propisi i međunarodni ugovori 


Nadležno tijelo

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Radnička 80
10 000 Zagreb

Datum ažuriranja: 19.05.2022.

                                                                                                                         

 TREBATE LI POMOĆ?

 
PRIJAVITE PREPREKU